Plemenita opčina turopoljska

Udruga Zemljišna zajednica Plemenite opčine turopoljske današnja je sljednica Plemenite opčine turopoljske koja je na području Turopolja od davnina nositelj gospodarskog, prosvjetnog i drugih vidova života. Nastajanje je krenulo 1225. godine kada je kralj Bela IV. neke Turopoljce izuzeo ispod službe gradu Zagrebu i učinio ih slobodnim plemićima.
 

Turopoljska svinja

Turopoljska pasmina svinja vuče podrijetlo od divlje europske svinje Sus scrofa ferus europaeus. Svrstavamo je u primitivne pasmine svinja. Nastala je na području današnjeg Turopolja, a zbog dobrih proizvodnih svojstava ova se pasmina počela širiti prema Sisku i Draganiću, kasnije i izvan Turopolja i to na dio Slovenije, Podravine i jugozapadni dio Mađarske. U uzgoju i širenju turopoljske pasmine pomogao je specifi čan način ishrane koji se zasnivao uglavnom na šumskoj ispaši i završnom tovu s kukuruzom. Danas se ova pasmina uzgaja na području grada Velika Gorica i području Lonjskog polja.
Turopoljska pasmina nastala je u VI. stoljeću križanjem šiške sa slovenskom krško – poljskom pasminom svinja u Turopolju, području smještenom u međuriječju Save i Kupe istočno od Zagreba. Prvi pisani trag o uzgoju svinja u Turopolju je “nalog hrvatskougarskog kralja Ljudevita upućenog Kaptolu zagrebačkom 1352. godine da istraži pljačku svinja, koju je Grgur, službenik bana, izvršio u šumi Turopoljskoj”. Razvoj turopoljske svinje tekao je tijekom dugog vremenskog razdoblja. Do prekretnice u razvoju je došlo kada je Miško pl. Lederer iz Kurilovca početkom četrdesetih godina 19. stoljeća križao svoje domaće svinje s neutvrđenom pasminom svinja. Ovim postupkom dobivene su valjane svinje (moderna turopoljska-Ledererova svinja) s ustaljenim svojstvima, koja su odgovarala gospodarskim zahtjevima tadašnjih gospodara.
Turopoljska pasmina svinja pripada u srednje velike pasmine svinja. Glava je srednje duga s ugnutim profi lom, s jakim srednje dugim rilom te srednje dugim i poluklopavim
ušima. Vrat joj je dosta kratak i slabo mišićav. Leđa su ravna, slabo mišićava. Sapi su oborene i slabo mišićave. Trbušna linija je ravna, a butovi slabo obrasli mišićjem. Noge su relativno kratke i tankih kostiju. Tijelo je pokriveno gustom kovrčavom čekinjom, bijelo – žute boje, s tamnim pjegama veličine dlana. Koža je nepigmentirana, a rilo ružičaste boje. Krmače imaju 10 – 12 sisa.

Ova pasmina svinja savršeno se uklopila u tadašnji ekosustav Turopolja koristeći proizvode hrastovih šuma kao bitni element hranidbe. Bjelančevinastu komponentu hrane svinje su nalazile u šumskoj ispaši, a u tlu gliste i ličinke. Tov svinja se provodio kod kuće ili u šumi hraneći ih određenim količinama kukuruza ovisno o urodu žira i raspoloživoj količini vode. Krmače ove pasmine oprase prosječno po leglu od 7 do 8 prasadi, prosječne težine od 1,27 do 1,52 kg. Prasad su kod odbića (dva mjeseca) teška od 10,0 do 15,0 kg. Tovna sposobnost je zadovoljavajuća i s dvije godine starosti svinje postižu tjelesnu masu 200 do 220 kg. Za kg prirasta u kasnom tovu troše 5 do 6 kg kukuruza. Tovljenici su u tovu od 20 do 100 kg ostvarivali prirast do 550 grama dnevno. Meso je sočno i ružičaste boje, stoga je cijenjeno na tržištu. Iako je program očuvanja ove pasmine započeo prije više godina, danas se u Hrvatskoj uzgaja vrlo mali broj svinja ove pasmine. S 31. 12. 2001. pod kontrolom proizvodnosti bilo je 45 krmača i 5 nerasta.

Prema broju svinja ova pasmina spada i danas u skupinu “kritična” za opstanak. U očuvanju ove pasmine danas su uključeni Plemenita općina turopoljska, Hrvatski
stočarski centar i Agronomski fakultet. Isto tako hrvatska država putem isplate novčanih poticaja pojedinim uzgajivačima daje značajan doprinos očuvanju i zaštiti ove pasmine
svinja. Vjerujemo da će se uz pomoć države (novčani poticaji) i puno zalaganja prije navedenih sudionika uspjeti ne samo sačuvati, nego i povećati broj svinja ove pasmine.
Udruženja uzgajivača: Plemenita općina turopoljska.

Tekst: Hrvatski stočarski centar 2003.

 
 
 

Povrat oduzete imovine zemljišnim zajednicama

Plemenita opčina turopoljska jedan je od predvodnika u zahtjevima za povratom imovine oduzete zemljišnjim zajednicama 1947. godine za vrijeme komunističke vladavine pod općom nacionalizacijom. Surađujemo s drugim zemljišnjim zajednicama te održavamo kontakte sa saborskim zastupnicima kako bi se kroz Hrvatski sabor omogućio povrat oduzete imovine.
 
 

Turopoljski banderij

Turopoljski banderij povijesna je vojna postrojba turopoljskog kraja najpoznatija po rubcu koji nosi oko vrata - podgutnici, koju su djevojke i žene vezale svojim muškarcima pred putovanje u bitku da ih podsjeća na dom. Taj rubac je vojska donijela u Tridesetogodišnjem ratu do Pariza gdje ga je primjetio i Luj XIV te nazvao to vezanje marame A la Croat. Vjeruje se da je to preteča današnjoj kravati.
 
 

Očuvanje Turopoljske svinje

Plemenita opčina turopoljska ovlaštena je udruga za uzgoj autohtone hrvatske pasmine Turopoljske svinje koju krase vrijedne nutricionističke osobine. Kroz udrugu djeluje Sekcija uzgajivača turopoljske svinje koja okuplja desetak uzgajivača.