Turopoljski pajcek u međunarodnom TREASURE projektu

Turopoljski pajcek u međunarodnom TREASURE projektu

Turopoljska svinja, zaštićena i ugrožena autohtona pasmina svinje, postala je sastavni dio međunarodnog istraživačkog projekta vrijednog 3,4 milijuna eura koji se provodi u devet zemalja Europe. Projektom se istražuju europske lokalne pasmine svinja s ciljem stvaranja kvalitetnih autohtonih proizvoda, a upravo bi to trebalo osigurati sigurnu budućnost turopoljske svinje.
Sve dok se turopoljska svinja drži u gateru kao u zoološkom vrtu, to je neizvjesna sudbina. Ako ljudi prepoznaju mogućnost pasmine, uzgoj postane samoodrživ kroz proizvodnju kvalitetnog mesa, svinja sutra više ne bude predmet pomoći države. Tim nam je riječima razloge ulaska u TREASURE projekt opisao dr.sc. Danijel Karolyi s Agronomskog fakulteta, koji je dio hrvatskog projektnog tima.

TREASURE projekt, odnosno, projekt „Raznovrsnost lokalnih svinjskih pasmina i sustava uzgoja za visoko kvalitetne tradicionalne proizvode i održive lance svinjskoga mesa“ provodit će 25 partnera diljem Europe, od Portugala do Litve, te će trajati četiri godine. Hrvatski partneri u projektu su Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, zadužen za turopoljsku svinju, te Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, koji će istraživati crnu slavonsku pasminu.

– Značajan je ovo projekt za našu poljoprivredu jer će se nastojati razviti održivi lanci proizvodnje svinjskoga mesa korištenjem biološki raznolikih potencijala koji obuhvaćaju i lokalne pasmine. Na neki način, radi se odmak od intenzivne proizvodnje koja izaziva negativne kontekste kod potrošača, a u konačnici je cilj razviti proizvode od mesa turopoljske svinje, da se ne koristi kao odojak, nego da imamo kvalitetne proizvode dodane vrijednosti, suhomesnate i kobasičarske proizvode, nešto što će je činiti zanimljivom – kaže nam dr. Karolyi.


Europa traži kvalitetu, mi je imamo

U europskim je okvirima vidljiva potražnja za kvalitetnim proizvodima od svinjskog mesa s regionalnim identitetom, koji se proizvode u skladu sa zahtjevima za očuvanjem okoliša. Turopoljska pasmina, koja ima odlične odlike kvalitete mesa te se uzgaja u otvorenim šumskim prostorima, svakako pripada u tu kategoriju, a istraživanje bi trebalo dati odgovore koji će pomoći u plasmanu gotovih proizvoda na tržište, čime bi turopoljska svinja postala interesantnija i uzgajivačima svinja.

Agronomskom fakultetu u istraživanju pomaže Plemenita opčina turopoljska koja će se brinuti za svinje tijekom uzgoja, a ovim projektom očekuje i nova znanstvena saznanja koja će osigurati opstojnost nekada najraširenije hrvatske pasmine svinja.

– Vrlo je to bitan projekt za nas, ne samo zbog rezultata istraživanja koji će nam pomoći u brendiranju proizvoda od turopoljske svinje, a koji omogućavaju održivost uzgoja, već i zbog daljnje suradnje i internacionalizacije. Otvaraju nam se novi obzori prema van i dobivamo snažne temelje u stvaranju domaćih proizvoda – kaže župan POT-a, Mihael Pavišić.

Od molekularne genetike do kobasica

Znanstvenici će koristiti najnovije alate molekularne genetike te opisati značajke svih pasmina i način uzgoja. Meso svinja će na kraju ići u preradu za potrebe istraživanja kakvoće tradicionalnih, ali i inovativnih proizvoda, s posebnim osvrtom na zahtjeve potrošača i njihovu spremnost na plaćanje ovih proizvoda.

Zamijeniti laboratorijsku kutu za onu radnu nije bilo teško znanstveno-veterinarskom timu koji je sredinom srpnja započeo i terenski rad. I to u šumi nedaleko Lukavca, gdje se za gater sa stotinjak turopoljskih  svinja brine Plemenita opčina turopoljska nadležna za očuvanje ove pasmine koja je othranila Turopolje. Članovi POT-a su posljednjih tjedana marljivo ogradili šest tisuća kvadratnih metara gatera u kojemu će stasati dvadeset svinja. Entuzijazam je vidljiv s obje strane. Kao i mišljenje da je ovaj projekt upravo ono što je turopoljskoj svinji trebalo za sigurnu opstojnost.

– Takvo nešto su napravili Španjolci s iberijskim svinjama, Mađari s mangalicom. Oni su revitalizirali takav vid primitivne pasmine koja se ne može mjeriti s modernom pasminom u plodnosti ili mesnatosti, ali proizvodi dodane vrijednosti nalaze svoje mjesto – kaže Karoly.

Na dobrom putu su i naši Slavonci s crnom slavonskom pasminom koja je također bila vrlo ugrožena, a danas broji preko tisuću jedinki. Takve rezultate želimo vidjeti i u Turopolju.

– Obnova tradicijske veze između pasmine i njezinih proizvoda te njihov tehnološki i marketinški razvitak mogli bi, sami po sebi, predstavljati najbolji način za oporavak i dugoročno očuvanje turopoljske svinje na ekonomski održivoj osnovi – zaključuje Karolyi.

Juraj

Leave a reply