Intervju: Mihael pl. Pavišić

Intervju: Mihael pl. Pavišić

Nekoć nositelj gospodarskog i društvenog života našega kraja, Plemenita opčina turopoljska danas je udruga građana, gotov kao i svaka druga. Iako je njen prvotni cilj osnivanja bila borba za povrat nasilno oduzete imovine za vrijeme komunističke vladavine, danas je udruga prepoznata po očuvanju povijesne i tradicijske baštine. Što je danas POT i kako ga vidi u budućnosti rekao nam je Mihael Pavišić koji je sredinom prosinca zasjeo na stolicu župana POT-a.

– Plemenita opčina je naša baština, povijest, tradicija, udruga silnog potencijala koji nažalost nije iskorišten u zadnjih 20-tak godina. Plemenita opčina u meni budi osjećaj ponosa, imamo privilegiju biti baštinici POT-a koji je u svojoj povijesti bio institucija, politički i gospodarski bitan faktor. Te vrijednosti koje su stvarane kroz povijest moramo čuvati, no činjenica je da nismo zauzeli svoju poziciju u društvu, nismo iskoristili ni vrijeme ni prostor koji nam je povijest Turopolja dala kao kapital. POT treba generalni remont i smatram da prepoznajem gdje su problemi i koji su potencijali – započinje razgovor novi župan.

misoslika1.jpg

Plemenita opčina turopoljska nije postala prepoznatljiva van granica Turopolja, mišljenja je pl. Pavišić koji drži da je njen značaj širi od granica našega grada.

– Krenulo se solidno, no Plemenita opčina nije postala brand i to je najveći minus. Ona je oživjela običaje i tradicije, manifestacije, u prvom redu Jurjevo u Lukavec-gradu. Turopoljske svinje su gospodarski potencijal za kojim žude i europske članice. Imali smo uzgojni program za brandiranje, no sve je stalo i možemo reći da nismo stekli dobar imidž. Prosuli smo sve mogućnosti koje smo imali – kaže Pavišić koji drži da se treba okrenuti i prema Europi.

Stvoriti dobar ugled, ne samo prema van, već i među članstvom, bit će stoga prvi koraci kojima se vodstvo udruge nada da će vratiti zanos u članstvo te pomladiti svoje redove.

– U današnje vrijeme recesije bit će daleko teže raditi nego u ona vremena kada je bilo novca i kada su ljudi imali zanos. Izabrano je novo rukovodstvo koje je spoj iskustva i mladosti, obnovljeni su kontakti sa svim nadležnim institucijama na županijskoj, gradskoj i državnoj razini. Nova prijateljstva trebamo i među kulturnim i akademskim razinama. Već će se na Programskom spravišću u veljači vidjeti koje smo poteze povukli, no trebat će najmanje dvije godine da ulovimo onaj zamah koji je potreban– objašnjava župan pl. Pavišić.

– Plemenita opčina vođena je autokratski i to je bilo totalno krivo. Trebali smo raširiti svoje grane i jedan od većih problema je zastarjelo članstvo. Osnovna je stvar uključiti mlade školovane ljude koji imaju šire obzore – dodaje Pavišić te kaže kako se nada da će dio neaktivnog članstva sada vidjeti svoju priliku za djelovanje.

Banderij i članstvo za početak

Od svoje obnove početkom devedesetih godina, Plemenita opčina turopoljska stvorila je brojna prijateljstva pokazujući da je udruga kojoj su povijesne vrijednosti, a ne samo materijalne, te odnos pravde, osnovica postanka. Kroz vrijeme su neki odnosi narušeni, zbog čega vodstvo POT-a kreće u novi krug predstavljanja svih potencijala koji su utkani u Plemenitu opčinu turopoljsku.

– Osnovne smjernice su fokusirati se na to da Turopoljski banderij bude u svim protokolima koliko je to moguće, i u Županiji i u Gradu. Tu su i naše manifestacije koje trebaju obuhvatiti širu populaciju, na promidžbi treba raditi. Manifestacije su velike i treba ih popularizirati kako bi se u njih uključila šira javnost, da zaživimo zajedno s njima – započinje na temu „kapitala POT-a“ župan pl. Pavišić.

– Turopoljski banderij, povijesna postrojba, bitno je sudjelovao u prošlim burnim vremenima. Turopolje je bilo zadnji bedem obrane protiv Turaka. Te povijesne činjenice treba instalirati u današnje vrijeme. Osnovni problem je da ga treba opremiti i obnoviti odore da banderijalac kao vojnik bude pojedinac koja iskače iz mase. Banderij treba biti prepoznatljiv brand Turopolja. Oni su blago, to nema svaki grad – o Turopoljskom banderiju će župan POT-a.

misoslia3.jpg

Na svim sastancima unazad nekoliko godina posebno se upozorava na starenje članstva kao činjenice koja će oslabiti udrugu.

– Jedna od točaka programa je revitalizacija članstva, treba uključiti mlade ljude. Neke sučije nisu više aktivne, ljudi su se raselili i tu podosta krivice imamo sami. Sami moramo dati poticaj ljudima. Članovi nisu isključivo plemenitaši, mora se ići u izmjene statuta i moramo otvoriti svoja vrata. I dalje je Plemenita opčina najjača udruga u Velikoj Gorici i moramo to znati iskoristiti – kaže Pavišić.
Manifestacije za druženje i promociju

Kroz vrijeme su se pojavila mnoga događanja koja okupljaju Turopoljce i danas željne druženja. Tu je Turopoljska kobasijada s izborom najboljih kobasa, Žirovinsko spravišće kao podsjetnik na vrijeme kada su svinje išle na žirovanje u bogate hrastove šume Turopolja. Čak i Kajkavska meša, prvi put održana ove godine, koja je okupila zavidan broj vjernika koji su se molili „Jezušu Kristušu“. Najprepoznatljivija manifestacija, Turopoljsko Jurjevo, i dalje ostaje u fokusu.

– U samo Jurjevo moramo uključiti sve resurse i potencijale u gradu, ne možemo se distanicirati od sadržaja, otvoreni smo za sve i svi su dobrodošli. Jurjevo je manifestacija koja privuče do 10 tisuća ljudi i to treba iskoristiti za prigodni sajam proizvoda turopoljskih proizvođača, nadamo se u budućnosti i proizvoda od turopoljske svinje – kaže Pavišić.

Vječno pitanje Turopoljske svinje

Autohtona hrvatska pasmina Turopoljska svinja vratila se u naš kraj, no broj jedinki je kroz godine značajno oscilirao pod naletima raznih bolesti koje su ulazile u dva gatera u kojima se čuvaju.

– Kritična masa se stvorila te ona nije izumrla, no svinja je već trebala postati brand sa svojim proizvodima. Takav program je bio načinjen 2004. godine, međutim, stao je kada smo već imali proizvode – šunku, kobase i špek. Njezina genetska struktura je zanimljiva ne samo Hrvatskoj, nego i Europi, čak su i Amerikanci istraživali njen genom. Ti proizvodi moraju pokrivati troškove uzgoja, a moramo izvući i sredstva iz fondova na temelju toga što je to jedna od najstarijih svinja u Europi. Osnovna stvar je stvoriti masu kako bismo godišnje mogli imati dovoljno proizvoda za tržište. Od matice s 400 krmača bismo mogli ući u kontinuiranu proizvodnju s ovlaštenim proizvođačima i možemo stvoriti izvorni hrvatski brand. To bi u gospodarskom smislu stvorilo i financijsku konstrukciju kako bi se pokrivale i druge djelatnosti udruge – kaže Pavišić.

Stabilizacija brojnog stanja, proširenje broja uzgajivača te priprema proizvoda za komercijalizaciju put je koji si udruga želi zacrtati u očuvanju pasmine.

– Jedan od osnovnih problema je bilo suočavanje s određenim bolestima gdje smo najviše sami krivi. Interes za svinju je velik, no nismo oživjeli proizvodni program koji smo trebali kao uzgojna udruga turopoljske svinje. Tada ne bi bilo problema da turopoljska svinja bude prisutna na domaćinstvima u Turopolju. Međutim, dobra volja postoji kod Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske poljoprivredne agencije i tu su napravljeni prvi koraci te želimo kroz dvije godine s proizvodima krenuti za tržište – zaključuje o pitanju turopoljske svinje naš sugovornik.

Povrat imovine kao trajni cilj

– U današnje vrijeme mišljenje je da će povrat imovine biti teško izvediv, to nije bilo napravljeno kroz 20 godina. Naša imovina je nedjeljiva i teško da će biti vraćena s obzirom da su prošle godine, a članovi kao pojedinci ne mogu vratiti imovinu. POT bi ipak mogao uprihodovati sredstva i imati satisfakciju za tu imovinu kroz izvjesnu godišnju rentu. Brojne zgrade u Velikoj Gorici i sam dvorac Lukavec su bili u vlasništvu POT-a. Kroz takvu rentu bismo kao udruga mogli u kulturološkom smislu živjeti i neopterećeno provoditi svoje programe – kaže Pavišić.

Obnova kaštela Lukavec započela je na poticaj same Plemenite opčine koja je ispred razrušenog Lukavec-grada pokrenula manifestaciju Turopoljsko Jurjevo, time ukazujući i na stanje ove građevine. Zanima nas kakvu ulogu POT-a u budućnosti toga objekta vidi župan?

– Plemenita opčina je sastavni dio dvorca Lukavec i mora se integrirati u planove Grada s kaštelom. Danas-sutra kada se dvorac stavi u funkciju naravno da tu mora biti uključen POT s Turopoljskim banderijem koji je utkan u povijest toga kaštela  – drži župan Pavišić koji želi aktivirati i prostor stare drvene škole u Kučama.

Politikom neka se bave članovi, ne udruga

S obzirom na široko članstvo te konstantnu potrebu da se traži politička podrška za održavanje svih djelatnosti kojima se bavi Plemenita opčina, kao i na politički značaj kroz povijest, za kraj pitamo treba li se udruga aktivirati i u politici.

– Plemenita opčina nekada je imala svoga predstavnika čak i u Hrvatskom saboru, sa svojim ciljevima i zadacima ona je zapravo stranka sama za sebe. No, ne može se politički svrstavati. Mi se moramo potruditi da izvršna valst prepozna vrijednosti POT-a. Naši članovi su članovi svih stranaka i iluzorno je da bi se udruga vezala za bilo koju političku opciju. Ona se treba baviti svojom poviješću, a ne politikom. Političke odluke su dio stvarnosti, ali svaka politička opcija mora POT gledati kao jedan dragulj i potencijal koji može koristiti našem gradu, županiji i državi – zaključuje naš razgovor Pavišić.

(tekst je objavljen u 57. broju VGdanas novina)

Juraj

Leave a reply