Turopoljski lug bio domaćin Žirovini

Turopoljski lug bio domaćin Žirovini

Magna silva, odnosno, Velika šuma, kako se u prvim zapisima govori o Turopoljskom lugu, ponovno je bila domaćin Žirovine, manifestacije u organizaciji Plemenite opčine turopoljske.

Žirovinom se nastoji očuvati svijest da su šume Turopoljskog luga nekoć bile ispunjene turopoljskim pajcekima koji su se ondje hranili žirom. Rodnost hrasta i količina žira provjeravala se nakon Bartolova kako bi se vidjelo hoće li biti hrane za svinje, a u želji da taj običaj ne ode u zaborav nastala je manifestacija Žirovina.

– Pregledom rodnosti žira u srpnju i kolovozu utvrđeno je da je mraz najviše štete napravio na žiru u Šiljakovečkoj dubravi, gdje je urod slab do osrednji. Turopoljski lug ima osrednji urod žira oko rijeke Odre i Krčkih vrata, dok je dio Gornjak prema Turopolju slabijeg uroda zbog mraza i pojave ose šiškarice. Dobar urod žira je u Vukomeričkim goricama prema Dubrancu i Cvetković brdu i to hrasta kitnjaka- iznio je u izvješću šumarnik Damir pl. Brebrić.

Dan s plementašima započeo je svetom misom u crkvi Sv. Fabijana i Sebastijana te posjetom staroj školi u Kučama gdje se razgledala izložba slika. Nakon posjete Krčkim vratima, podignutim 1779. godine kao spomen na veliko krčenje šume, program se nastavio u idiličnom šumskom okruženju lugarnice. Himnama HPD Kučana otvorena je manifestacija koju su posjetili i saborski zastupnik Miodrag Demo te zamjenik gradonačelnika Stjepan Kos. U uvodnoj riječi v.d. župana, Juraja pl. Odrčića, moglo se čuti koliko je Turopoljski lug važan za cijelo Turopolje, a upravo je toj temi bilo posvećeno i prigodno predavanje.

Zanimljivo izlaganje profesora Hrvoja Malčića na temu “Kako je Turopoljski lug izgradio Veliku Goricu” pratilo se pažljivo, a kako i ne bi kada se u njemu moglo čuti kako je na gospodarskom planu Plemenita opčina turopoljska zaslužna za razvoj Velike Gorice iz sela u središte Turopolja.

– Teško je uopće zamisliti kako bi Velika Gorica danas izgledala da nije bilo Plemenite opčine turopoljske- rekao je prof. Malčić dodavši kako su utjecaji najvidljiviji u jezgri grada koju je mudrim upravljanjem izgradio upravo POT.

U nastavku dana, posjetitelji i gosti mogli su se okušati u baltičanju- vještini rukovanja sjekiricom, u kojoj se najboljim pokazao Josip Slanec iz Hrašća, a nadmetalo se i u povlačenju užeta, dok se snaga vraćala uz turopoljski škrlet i gulaš. Vedri duh okupljenih ipak se najviše osjetio uz pjesmu Kučana i Vinogradarskog benda, pa je druženje potrajalo do večernjih sati.

 

Juraj

Leave a reply